UVOĐENJE EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ I UTJECAJ NA PRAVA ČLANOVA U DRUŠTVIMA KAPITALA

Kao što je duže vrijeme najavljivano, Republika Hrvatska je od 1. siječnja 2023. pristupila europodručju te je od navedenog datuma euro postao službena valuta Republike Hrvatske.

Uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu cjelokupnog pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.[1] Prilagodba pravnog okvira je stoga podrazumijevala donošenje i izmjene većeg broja propisa, a od kojih su svakako najbitnije promjene uvedene Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/2022, 88/2022, dalje: „Zakon o euru“), te za društva kapitala, i novim Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/1993 – 18/2023, dalje: „Zakon o trgovačkim društvima“).

Uvodno, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću su uslijed uvođenja eura obvezna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice, odnosno poslovne udjele, iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije (1 EUR = 7,53450 HRK) u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o euru. Međutim, i tako dobivene iznose je potrebno uskladiti sa zahtjevima iz Zakona o trgovačkim društvima.

Pri tome se ističe i kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske do sada automatizmom napravilo prikaz iznosa  temeljnog kapitala trgovačkih društava u euru na web stranicama sudskog registra, ali isključivo kao informativni prikaz. Stoga je, zbog pravne sigurnosti, potrebno provesti usklađenje temeljnog kapitala sukladno prethodno navedenim zakonskim propisima.[2]

DIONIČKA DRUŠTVA

U pogledu odredbi Zakona o trgovačkim društvima koja se primjenjuju na dionička društva, bitno je istaknuti sljedeće promjene:

  • najniži iznos temeljnog kapitala se mijenja iz 200.000,00 kuna u 25.000,00 eura,
  • najniži nominalni iznos dionice se mijenja iz 10,00 kuna u 1,00 euro,
  • nominalni iznosi dionica od sada moraju biti izraženi cijelim brojem, umjesto višekratnikom broja 10,
  • usklađuje se visina praga temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora,
  • mijenja se visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora, postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva dioničara za naknadu štete, postavljanje prijedloga sudu radi promjene imenovanog posebnog revizora i dr.

Zakon o trgovačkim društvima propisuje kako se novoodređeni iznosi te valuta temeljnog kapitala i dionica ne primjenjuju na:

  • dionička društva upisana u sudskom registru prije dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ili,
  • za dionička društva za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis osnivanja u registar.

Međutim, i dionička društva koja su prethodno navedena kao iznimke su dužna uskladiti iznose temeljnog kapitala i pojedinih dionice prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, a najkasnije u roku kojeg uređuje Zakon o trgovačkim društvima. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.

Rok za takvo usklađenje je godinu dana od dana uvođenja eura kao službene valute. S obzirom da je euro uveden kao službena valuta Republike Hrvatske 1. siječnja 2023., krajnji rok za usklađenje temeljnog kapitala i iznosa pojedinih dionica dioničkih društava s odredbama Zakona o trgovačkim društvima je 1. siječnja 2024.

Za razliku od društava s ograničenom odgovornošću, Zakon o trgovačkim društvima i dalje propisuje krajnji rok za usklađenje dioničkih društava, i to iz razloga što je predmetnim zakonskim uređenjem omogućeno da se odluka dioničkog društva o usklađenju donese na (redovitoj) glavnoj skupštini koju je dioničko društvo dužno održati jednom godišnje i u čijem radu sudjeluje javni bilježnik. Odluka o usklađenju dioničkog društva ujedno ima učinak odgovarajuće odluke o izmjeni temeljnog kapitala te odluke o izmjeni statuta dioničkog društva.[3]

Eventualne promjene iznosa temeljnog kapitala i dionica je potrebno prijaviti i Središnjem klirinškom depozitnom društvu.

DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Nadalje, novi Zakon o trgovačkim društvima je bitno utjecao i na pravno uređenje društava s ograničenom odgovornošću, i to na sljedeći način:

  • najniži iznos temeljnog kapitala se mijenja iz 20.000,00 kuna u 2.500,00 eura,
  • najniži nominalni iznos poslovnog udjela se mijenja iz 200,00 kuna u 10,00 eura,
  • nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 10, a ne 100 kao do sada,
  • svakih 10,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas na skupštini,
  • usklađuje se visina praga temeljnog kapitala društava s ograničenom odgovornošću za koja je obvezno imenovanje nadzornog odbora i dr.

Za razliku od dioničkih društava, za društva s ograničenom odgovornošću koja su upisana ili za koje je podnesena prijava za upisa osnivanja u sudski registar prije dana uvođenja eura kao službene valute konačnom verzijom Zakona o trgovačkim društvima nije propisan krajnji rok u kojem je potrebno provesti usklađenje temeljnog kapitala i poslovnih udjela.

Naime, usklađenje za društva s ograničenom odgovornošću se mora provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu, ali nije ograničeno rokom. Razlog tome je namjera da proces uvođenja eura što manje administrativno optereti društva s ograničenom odgovornošću. Predmetnim zakonodavnim rješenjem ne dolazi do dodatnog troška jer se usklađenje provodi u okviru postupka koji se provodi iz nekog drugog razloga te koji bi u svakom slučaju uzrokovao troškove društvima s ograničenom odgovornošću, čak i kada ne bi provodili usklađenje.

Želi li neko društvo s ograničenom odgovornošću provesti usklađenje prije prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu, to može učiniti o svom trošku s obzirom da za to ne postoji zakonska obveza.

Odluka o usklađenju ujedno ima učinak odgovarajuće odluke o izmjeni temeljnog kapitala te odluke o izmjeni društvenog ugovora ili izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću.

POSTUPAK USKLAĐENJA

Za usklađenje temeljnog kapitala dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću radi uvođenja eura kao službene valute je potrebna odgovarajuća odluka glavne skupštine (kod dioničkih društava), odnosno skupštine (kod društava s ograničenom odgovornošću).

Zakon o trgovačkim društvima propisuje sljedeća pravila pod kojima se može donijeti takva odluka o usklađenju:

  • prilikom donošenja odluke ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma, čak ni ako se on za donošenje odluke inače zahtijeva Zakonom o trgovačkim društvima ili u samom društvu,
  • odluka se donosi običnom većinom glasova, pa čak i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto,
  • u donošenju odluke glavne skupštine sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako one inače ne daju pravo glasa,
  • za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem,
  • odluka skupštine kod društava s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave,
  • pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dionica odnosno poslovnih udjela primijenit će se pravila za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o euru,
  • odlukom o usklađenju iznosa koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem povećat će se ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica/poslovnih udjela uskladili s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Također, potrebno je donijeti i odluku o izmjeni statuta, odnosno društvenog ugovora ili  izjave o osnivanju, a kojima će se izmijeniti odredbe osnovnog akta društva o iznosu temeljnog kapitala, iznosu dionica/poslovnih udjela te eventualno broju pripadajućih glasova i drugih iznosa koji su do usklađenja bili izraženi u kunama.

Prije donošenja odluke o usklađenju, provodi se postupak preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o euru na sljedeći način:

  • kod dioničkog društva:
    • iznos temeljnog kapitala i dionica se preračunava primjenom fiksnog tečaja konverzije (1 EUR = 7,53450 HRK) iz kune u euro,
    • iznos dobiven preračunavanjem se zaokružuje na najbliži cent te se iznos u eurima iskazuje na dvije decimale,
    • iznosi iskazani u eurima na dvije decimale se zaokružuju na cijele brojeve na način da je iznos dionica izražen cijelim brojem, a posljedično i iznos temeljnog kapitala,
    • ako je prva decimala nominalnog iznosa dionica jednaka ili veća od 5, cijeli broj uvećat će se za jedan,
    • ako je prva decimala nominalnog iznosa dionica manja od 5, cijeli broj ostaje nepromijenjen.
    • kod društva s ograničenom odgovornošću:
    • iznos temeljnog kapitala i poslovnih udjela se preračunava primjenom fiksnog tečaja konverzije (1 EUR = 7,53450 HRK) iz kune u euro, a koji su posljedično izraženi brojevima s decimalnim iznosom,
    • iznos poslovnog udjela dobiven preračunavanjem se zaokružuje na bliži cijeli broj višekratnik broja 10 (deseticu), a čime će i temeljni kapital bit zaokružen na cijeli broj,
    • ako je jedinica iznosa poslovnog udjela dobivena preračunavanjem u brojčanom iznosu veća ili jednaka od 5, zaokružit će se na veći višekratnik broja 10,
    • ako je jedinica iznosa poslovnog udjela dobivena preračunavanjem u brojčanom iznosu manja od 5, zaokružit će se na manji višekratnik broja 10.

U svakom slučaju, posljedica primjene pravila preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o euru će bit određeni „višak“ ili „manjak“ u iznosima temeljnog kapitala i pojedinih dionica, odnosno poslovnih udjela.

Ako se nominalni iznos dionica zaokružuje na manji cijeli broj, iznos sadržan u decimalnim brojkama činit će „višak“ temeljnog kapitala. Također, ako se nominalni iznos poslovnih udjela zaokružuje na manju deseticu, iznos sadržan u razlici do iznosa dobivenog preračunavanjem iz kuna u eure činit će „višak“ temeljnog kapitala. Da bi se uskladili nominalni iznosi temeljnog kapitala i dionica/poslovnih udjela, za zbroj iznosa razlike po svim dionicama, odnosno poslovnim udjelima, treba smanjiti temeljni kapital. Iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Također, iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije se isplatiti dioničarima, odnosno članovima društva, niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice ili poslovnog udjela.

Ako se nominalni iznos dionica zaokružuje na veći cijeli broj, iznos do cijelog broja činit će „manjak“ temeljnog kapitala. Manjak temeljnog kapitala može bit i rezultat zaokruživanja iznosa poslovnih udjela na veću deseticu. U tom slučaju je potrebno provesti usklađenje povećanjem temeljnog kapitala i iznosa dionica, odnosno poslovnih udjela. Za to se mogu koristiti: zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije uređeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit te neraspoređena dobit.[4]

Slijedom navedenog, rezultat primjene pravila preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o euru će bit određeni višak ili manjak u dobivenim iznosima. S obzirom na zakonsku obvezu koja je uvedena isključivo zbog uvođenja eura, za očekivati je da bi sudski registri su obećali izaći u susret trgovačkim društvima i tolerirati određena manja matematička odstupanja koja su rezultat primjene pravila preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o euru.

Naime, u slučaju odstupanja od +/- 2% iznosa temeljnog kapitala, sudski registar bi isto trebao smatrati usklađenjem „u mjeri“ te bi se na takvo usklađenje trebala primjenjivati pravila iz Zakona o trgovačkim društvima zbog uvođenja eura kao službene valute.

Ako bi se radilo o odstupanjima većim od +/- 2% iznosa temeljnog kapitala, takvo usklađenje više nije „u mjeri“ te će biti potrebno provesti redovan postupak smanjenja ili povećanja temeljnog kapitala sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, a na koji se ne primjenjuju posebna pravila zbog uvođenja eura i što bi moglo prouzrokovati dodatne troškove za trgovačka društva.

ZABRANA UMANJENJA ČLANSKIH PRAVA

Bitno je i za istaknuti kako se provođenjem postupka usklađenja nikome ne smiju umanjiti članska prava u društvu, osim ako se dioničar ili član društva s time izričito ne suglase prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Pri tome se ističe i kako Zakon o trgovačkim društvima ne predviđa obrazac izjave kojom bi se dioničar ili član društva mogao odreći svojih članskih prava, kao što je slučaj s nekim drugim izjavama koje uređuje navedeni propis. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela, ako se time ne utječe na odnose između članova društva.[5]

Dakle, ne bi bilo dopušteno smanjenje iznosa dionica odnosno poslovnih udjela tako da se nekim dioničarima odnosno članovima isti smanje više, a drugima manje, jer bi se time promijenio postojeći odnos između dioničara odnosno članova društva.

Pri tome se ističe i kako je obveza sudskog registra paziti po službenoj dužnosti je li prilikom postupka usklađenja došlo do umanjenja članskih prava.

TROŠKOVI USKLAĐENJA TEMELJNOG KAPITALA

Postupak usklađenja temeljnog kapitala bi trebao bit proveden u skladu s jednim od temeljnih načela Zakona o euru: načelom učinkovitosti i ekonomičnosti.

Upravo zato Zakon o trgovačkim društvima uređuje kako će se upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja u vezi s uvođenjem eura kao službene valute provoditi bez naknade, odnosno bez obveze plaćanja sudskih pristojbi.

Iako su postojale određene nesigurnosti u pogledu plaćanja javnobilježničkih troškova, novim Zakonom o javnobilježničkim pristojbama [6] je uređeno kako se ne naplaćuju pristojbe za javnobilježničke radnje koje se poduzimaju isključivo radi usklađenja iznosa temeljnog kapitala i dijelova temeljnog kapitala dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću s uvođenjem eura kao službene valute sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi („Narodne novine br. 38/1994, 82/1994, 52/1995, 115/2012, 120/2015, 64/2019, 17/2023“), koji je stupio na snagu 22.02.2023., propisano je kako će javnobilježnička nagrada za sastavljanje javnobilježničkih akata kojima se na temelju zakona poduzimaju radnje s isključivom svrhom da se iznosi temeljnog kapitala usklade s eurom biti umanjena od ranijih odredba tarife za sastavljanje takvih akata.

ZAKLJUČAK

Pri provođenju postupka usklađenja je bitno obratiti pozornost na prijelazne odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Isto je pogotovo važno za dionička društva s obzirom na propisani rok za usklađenje. Naime, ako dionička društva ne provedu usklađenja prema prethodno opisanim pravilima najkasnije do 1. siječnja 2024., smatrat će se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva te bi takva društva mogla biti brisana iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

S druge strane, društva s ograničenom odgovornošću također moraju provesti postupak usklađenja u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ali ona nisu vezana zakonskim rokom, već je takvu obvezu potrebno ispuniti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu.

Iz prethodno navedenog se može izvesti zaključak kako je postupak usklađenja obvezan za sva dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, ali i da je zakonodavni okvir prilagođen gospodarskom sektoru kako se isti ne bi opteretio dodatnim troškovima uslijed uvođenja eura kao službene valute. Ipak, radi postizanja pravne sigurnosti i zaštite članskih prava u navedenim društvima, svrsishodno je postupak usklađenja provesti ispravno i u skladu sa zakonskim pravilima, u što ranijem roku te uz konzultaciju s pravnim stručnjakom.

Za sva daljnja pitanja u vezi s utjecajem uvođenja eura na prava članova u društvima kapitala te konverziju temeljnog kapitala u euro slobodno nam se obratite na email adresu: fvukina@vukina.hr.

Datum: 7. ožujka 2023. godine

Martin Labaš,

odvjetnik

Fran Vukina,

odvjetnik

End notes

[1] Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od strane Vlade  Republike Hrvatske, P.Z.E. br. 256, Zagreb, 27. travnja 2022.

[2] Službeno priopćenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, objavljeno na stranicama: https://mpu.gov.hr/print.aspx?id=26642&url=print, 23. prosinca 2022.

[3] Amandman Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, KLASA: 022-03-/22-01/162, URBROJ: 50301-21/06-23-5, 20. siječnja 2023.

[4] Šimunec, N., USKLAĐENJE TEMELJNOG KAPITALA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ZBOG UVOĐENJA EURA, Informator 6760, 2. prosinca 2022, objavljeno na stranici: https://informator.hr/strucniclanci/uskladenje-temeljnog-kapitala-trgovackih-drustava-zbog-uvodenja-eura

[5] Ibid.

[6] Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama Vlade Republike Hrvatske, Zagreb, 22. prosinca 2022., objavljen na stranicama: https://vlada.gov.hr/sjednice/180-sjednica-vlade-republike-hrvatske-37555/37555