OBNOVA ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO ZAGORSKE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicentrom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) pogodio je 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju (dalje „pogođeno područje“).[i] U razdoblju od 22. ožujka do 14. travnja 2020. godine još oko 1.000 potresa, od toga 145 potresa magnitude iznad 1,3 po Richteru, treslo je pogođeno područje.[ii] Procjenjuje se kako je u ovim potresima oštećeno preko 25.000 zgrada, od čega je 98,5% zgrada u privatnom vlasništvu.[iii] Razmjeri šteta procijenjeni su na 86 milijardi kuna, što je oko 60% godišnjeg državnog proračuna.[iv]

Kako bi se omogućila i ubrzala obnova zgrada oštećenih potresom na pogođenom području, 17. rujna 2020. godine stupio je na snagu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („Narodne novine“ br. 102/20., dalje „Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom“).

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite imovine i stvaranja uvjeta za uspostavu normalnog života na pogođenom području, između ostalog, uređuje:

  • način i postupak uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih potresom na pogođenom području,
  • način i omjer financiranja obnove zgrada od strane Republike Hrvatske, jedinica regionalne samouprave i vlasnika/suvlasnika,
  • nadležnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje: „Ministarstvo“) za donošenja i provedbu odluka u vezi s obnovom,
  • osnivanje posebnog Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje: „Fond za obnovu“),
  • prava vlasnika/suvlasnika pri obnovi zgrada.[v]

Normativna provedba Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom vršit će se donošenjem tzv. programa mjera od strane Vlade Republike Hrvatske.[vi] Za sada je donesena Odluka o donošenju Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („Narodne novine“ br. 119/20., dalje „Prvi program mjera obnove“).

Cilj ovog članka je prikazati:

  • način i omjere sufinanciranja obnove zgrade od strane države, jedinica regionalne samouprave te vlasnika/suvlasnika oštećene zgrade, te mogućnosti oslobođenja vlasnika/suvlasnika od sufinanciranja obnove zgrade;
  • prava vlasnika/suvlasnika oštećenih zgrada te provedbu tih prava (obnova, novčana pomoć i dr.) na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom;
  • posljedice po vlasnika/suvlasnike koji ne postupaju po Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom;
  • mogućnosti izvođenja poboljšica na zgradi koja se obnavlja;
  • postupak sudjelovanja i odabira sudionika gradnje u obnovi, koje izabire Fond za obnovu (Provoditelj tehničko-financijske kontrole projekata, Operativni koordinator, Projektant, Revident, Nadzorni inženjer, Izvođač).

I. FINANCIRANJE OBNOVE ZGRADA (sufinanciranje vlasnika/suvlasnika zgrade)

Konstrukcijska obnova zgrade za vlasnika/suvlasnike koji su na dan 22. ožujka 2020. godine imali vlasništvo na određenoj zgradi i ako su u toj zgradi stanovali vlasnik/suvlasnik ili njegov srodnik, financirat će se u omjerima:

  • državni proračun Republike Hrvatske u visini 60 %,
  • Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija, kako je primjenjivo, u visini od po 20 %,
  • Vlasnik/suvlasnici u visini od 20%.[vii]

Sredstva za konstrukcijsku obnovu svake druge zgrade, odnosno posebnog dijela nekretnine (npr. stan), će se financirati u omjerima:

  • državni proračun Republike Hrvatske u visini 40 %,
  • Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija, kako je primjenjivo, u visini od po 10 %,
  • Vlasnik/suvlasnici u visini od 50%.[viii]

Vlasnik/suvlasnik može se osloboditi obveze sufinanciranja sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom, ako:

  • dohodak njega i bračnog/izvanbračnog druga, životnog/neformalnog životnog partnera u protekloj i tekućoj godini, te druga značajnija imovina na dan 22. ožujka 2020. godine ne prelazi 200.000,00 kuna;
  • je osoba s invaliditetom, odnosno na dan 22. ožujak 2020. godine je živio u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom;
  • je korisnik socijalne skrbi kojemu je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.[ix]

Vlasnik/suvlasnici koji su obnovu zgrade financirali na neki od gore navedenih načina ne smiju svoje vlasništvo/suvlasništvo otuđiti (npr. vlasnik/suvlasnik ne smije prodati ili darovati stan u zgradi) u roku od pet godina od primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi. Predmetna zabrana će se upisati u zemljišne knjige, ako vlasnik/suvlasnik u državni proračun ne uplati 80 % iznosa sredstava koje je osigurala Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija.[x]

Vlasnik/suvlasnici su dužni osigurati, odnosno uplatiti sredstva za sufinanciranje na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na zgradi.[xi]

Ako neki od vlasnika/suvlasnika pravovremeno ne uplati iznose sufinanciranja sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom, Republika Hrvatska će na nekretnini, odnosno posebnom dijelu nekretnine (stanu) upisati založno pravo u visini iznosa sufinanciranja.[xii]Vlasnik/suvlasnik koji je uplatio sredstva sufinanciranja ima pravo od Ministarstva tražiti brisovno očitovanje.[xiii] Predmetno bi značilo da u slučaju kada suvlasnik nije platio dio novca koje je bio dužan uplatiti za obnovu zgrade, Republika Hrvatska će osigurati taj iznos i kao osiguranje upisati zalog na stanu tog vlasnika/suvlasnika, a nakon što taj vlasnik/suvlasnik uplati dio novca koji je bio dužan platiti na račun Fonda za obnovu, taj vlasnik/suvlasnik bit će ovlašten od Ministarstva ishoditi tzv. brisovno očitovanje na temelju kojeg će obrisati zalog Republike Hrvatske na svom stanu.

Za dio sredstava koji financiraju suvlasnici, isti mogu, ako nije drugačije predviđeno međuvlasničkim ugovorom, većinom suvlasnika određenih prema njihovom suvlasničkom udjelu donijeti (i) odluku o uzimanju zajma radi financiranja obnove i/ili (ii) odluku o povećanju pričuve radi pokrivanja troškova financiranja.[xiv]

II. PRAVA VLASNIKA/SUVLASNIKA OŠTEĆENIH ZGRADA

Vlasnik/suvlasnici na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom imaju niže predviđena prava i mogućnosti.

Prije nego što vlasnik/suvlasnici zgrade podnesu određeni zahtjev za ostvarenjem svojih prava i mogućnosti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom dužni su donijeti odgovarajuću odluku o upravljanju nekretninom (posao redovite i/ili izvanredne uprave)[xv], odnosno odluku kojom suvlasnici odlučuju o tome koje će od niže navedenih prava i mogućnosti ostvariti u odnosu na svoju zgradu. Zahtjevi za ostvarenjem prava i mogućnosti se podnose na za to predviđenim obrascima.

Prava i mogućnosti:

  • Novčana pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće zgrade;
  • Konstrukcijska obnova zgrade ili novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade;
  • Cjelovita obnova zgrade;
  • Gradnja zamjenske obiteljske kuće ili novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće;
  • Legalizacija zgrade;
  • Novčana pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće zgrade;
  • Uklanjanje potresom uništene zgrade ili obiteljske kuće;
  • Stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom i privremeni smještaj.

Obrasci se mogu pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva:

https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/graditeljstvo-98/obnova-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucju-grada-zagreba-krapinsko-zagorske-i-zagrebacke-zupanije/10668

  1. Novčana pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće zgrade

Vlasnik/suvlasnik/upravitelj zgrade/predstavnik suvlasnika oštećene zgrade ima pravo podnijeti zahtjev za ostvarenje novčane pomoći za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:

  1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi;
  2. popravak ili zamjenu dimnjaka;
  3. popravak ili zamjenu zabatnog zida;
  4. popravak stubišta;
  5. popravak dizala.[xvi]

Razrada uvjeta za ostvarenje navedenog prava učinjena je Odlukom o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice („Narodne novine“ br. 55/20., 102/20., dalje „Odluka o PZ“) i Prvim programom mjera obnove.

Na temelju Odluke o PZ-u vlasnik/suvlasnici imaju pravo na novčanu pomoć do 12.000,00 kuna po posebnom dijelu zgrade (stanu), odnosno po obiteljskoj kući ako nema više posebnih dijelova.[xvii]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020.godine,
  • elaborat popravka nekonstrukcijskih dijelova,
  • račune o pruženim uslugama i izvedenim radovima, te
  • drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[xviii]

Također, na temelju Odluke o PZ-u vlasnik/suvlasnici zgrade, stana, obiteljske kuće imaju pravo na nadoknadu 80% opravdanih troškova kupnje kondenzacijskih bojlera kojim se zamjenjuju postojeći bojleri koji nisu kondenzacijski, i to u visini do maksimalno 8.000,00 kuna.[xix]

Vlasnik/suvlasnik/upravitelj zgrade je dužan podnijeti predmetni zahtjev do 30. lipnja 2021. godine.[xx]

  1. Konstrukcijska obnova zgrade ili novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade

Grafički prikaz radnji radi ostvarenja obnove na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

a) Konstrukcijska obnova zgrade

Vlasnik/suvlasnici oštećene zgrade ovlašteni su obnoviti svoju zgradu oštećenu u potresu na način da se izvrše popravci nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije odnosno pojačanje konstrukcije (u tekstu: „konstrukcijska obnova“).[xxi]

Također, vlasnik/suvlasnici oštećene zgrade mogu, uz prethodno osiguranje i podmirenje razlike troškova na koje imaju pravo sukladno Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, zatražiti i:

  • projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije iznad razine propisane tehničkim propisima,
  • cjelovitu obnovu zgrade.[xxii]

Upravitelj zgrade/predstavnik suvlasnika ovlašten je podnijeti predmetni zahtjev Ministarstvu do 31. prosinca 2025. godine.[xxiii]

Prije podnošenja zahtjeva za obnovom zgrade potrebno je ishoditi odluku o obnovi i načinu obnove ((i) konstrukcijska obnova ili (ii) pojačanje konstrukcije zgrade iznad razine propisane tehničkim propisima ili (iii) cjelovita obnova) zgrade od strane većine suvlasnika određenih prema njihovom suvlasničkom udjelu.[xxiv]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020. godine,
  • podatke o vlasniku/suvlasnicima zgrade, te
  • drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[xxv]

Nakon što Ministarstvo donese odluku o obnovi zgrade, Fond za obnovu provodi postupak odabira sudionika gradnje i izrađuje se projekt za obnovu zgrade.[xxvi] Nad obnovom zgrade provodi se stručni nadzor građenja.[xxvii] Nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera, Fond za obnovu preuzima obnovljenu zgradu i predaje zgradu vlasniku/suvlasnicima.[xxviii]

Obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.[xxix] Svaka obnovljena zgrada mora zadovoljavati uvjete za stjecanje seizmičkog certifikata sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.[xxx]

b) Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade

Vlasnik/suvlasnici mogu samostalno obnoviti zgradu i zahtijevati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove radi obnove zgrade, koji ne mogu biti veći od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova na obnovi na koje vlasnik/suvlasnici imaju pravo prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.[xxxi]

Predlaže se da vlasnik/suvlasnici, prije nego što počnu provoditi samostalnu obnovu zgrade, ishode odluku većine suvlasnika određenih prema njihovom suvlasničkom udjelu, o samostalnoj obnovi zgrade i isplati novčane pomoći.

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020. godine, te
  • drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[xxxii]

Ako vlasnik/suvlasnici odluče ostvariti novčanu pomoć radi obnove zgrade oslobođeni su uplate, odnosno osiguranja iznosa sufinanciranja.[xxxiii]

Vlasnik/suvlasnici su ovlašteni podnijeti predmetni zahtjev Ministarstvu do 31. prosinca 2025. godine.[xxxiv]

  1. Cjelovita obnova zgrade

Vlasnik/suvlasnici oštećene zgrade ovlašteni su tražiti cjelovitu obnovu zgrade oštećene u potresu uz prethodno osiguranje i podmirenje razlike između troška obnove cijele zgrade i opravdanih troškova na koje imaju pravo sukladno Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Vlasnik/suvlasnici su ovlašteni podnijeti predmetni zahtjev Ministarstvu do 31. prosinca 2030. godine.[xxxv]

Prije podnošenja zahtjeva za obnovom zgrade potrebno je ishoditi odluku o obnovi i načinu obnove (cjelovita obnova) zgrade od strane većine suvlasnika određenih prema njihovom suvlasničkom udjelu.[xxxvi]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020. godine,
  • podatke o vlasniku/suvlasnicima zgrade, te
  • drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[xxxvii]

Nakon što Ministarstvo donese odluku o obnovi zgrade, Fond za obnovu provodi postupak odabira sudionika gradnje i izrađuje se projekt za obnovu zgrade.[xxxviii] Nad obnovom zgrade provodi se stručni nadzor građenja.[xxxix] Nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera, Fond za obnovu preuzima obnovljenu zgradu i predaje zgradu vlasniku/suvlasnicima.[xl]

Obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola. Svaka obnovljena zgrada mora zadovoljavati uvjete za stjecanje seizmičkog certifikata sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.[xli]

  1. Gradnja zamjenske obiteljske kuće ili ostvarenje novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće

    a) Gradnja zamjenske obiteljske kuće

Vlasnik/suvlasnici uklonjene uništene obiteljske kuće ovlašteni su zahtijevati izgradnju zamjenske obiteljske kuće ako to zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (kako je primjenjivo) na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. godine.[xlii]

Vlasnik/suvlasnici su ovlašteni podnijeti predmetni zahtjev Ministarstvu do 30. lipnja 2022. godine.[xliii]

Zamjenska obiteljska kuća se gradi na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju ako se uklonjena kuća nalazila na klizištu.[xliv] Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene kuće odnosno na zemljištu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (kako je primjenjivo) ako vlasnik uklonjene kuće ili njegov bračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište.[xlv] U slučaju izgradnje zamjenske obiteljske kuće na zemljištu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (kako je primjenjivo), vlasnik je dužan darovati svoje zemljište na kojem je uklonjena njegova obiteljska kuća ili je dužan po tržišnoj cijeni otkupiti zemljište na kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća .[xlvi] Predmetno znači da vlasnik zemljišta na kojemu se nalazi potresom uništena obiteljska kuća je dužan to zemljište s uništenom kućom darovati Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji ili Zagrebačkoj županiji (kako je primjenjivo), dok vlasnik koji ne želi darovati zemljište s uništenom obiteljskom kućom, će biti dužan po tržišnoj cijeni otkupiti zemljište na kojemu se nalazi nova izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020. godine,
  • dokaz da je podnositelj zahtjeva vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. godine,
  • dokaz o prebivalištu/boravištu vlasnik/suvlasnik i njihovih srodnika u obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. godine, te
  • drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[xlvii]

Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi određuje se sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom obzirom na broj osoba koje su stanovale i imale prijavljeno prebivalište/boravište u uklonjenoj obiteljskoj kući.[xlviii]

Nakon što Ministarstvo donese odluku o izgradnji zamjenske obiteljske kuće, Fond za obnovu provodi postupak odabira sudionika gradnje i izrađuje se projekt za izgradnju zamjenske obiteljske kuće.[xlix] Nad građenjem zamjenske obiteljske kuće provodi se stručni nadzor građenja.[l] Nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera, Fond za obnovu preuzima zamjensku obiteljsku kuću i predaje zamjensku obiteljsku kuću vlasniku/suvlasnicima.[li]

Zamjenska obiteljska kuća za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.[lii]

Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.[liii]

b) Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Vlasnik/suvlasnici mogu umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće samostalno izgraditi obiteljsku kuću i zahtijevati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove radi izgradnje obiteljske kuće, koji ne mogu biti veći od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.[liv]

Vlasnik/suvlasnici oslobođeni su uplate, odnosno osiguranja iznosa sufinanciranja ako umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće ostvare pravo na novčanu pomoć.[lv] Radi ostvarenje svojeg prava na novčanu pomoć vlasnik/suvlasnici moraju priložiti suglasnost za uklanjanje obiteljske kuće, ovjerenu kod javnog bilježnika.[lvi]

Kada vlasnik/suvlasnik iskoristi svoje pravo na novčanu pomoć, Zamjenska obiteljska kuća se ne gradi na temelju Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.[lvii]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada uništena u potresu 22. ožujka 2020. godine,
  • dokaz da je podnositelj zahtjeva vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. godine,
  • dokaz o prebivalištu/boravištu vlasnik/suvlasnik i njihovih srodnika u obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. godine,
  • i drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[lviii]

Zahtjev za ostvarenjem novčane pomoći umjesto izgradnje obiteljske kuće mora se predati do 31. prosinca 2021. godine.[lix]

  1. Legalizacija zgrade

Na temelju Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom obnavljaju se i zgrade koje se ne smatraju postojećim (nelegalne zgrade) ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.[lx] Obnova zgrade provest će se nakon pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju.[lxi]

Na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom obnavljaju se i zgrade na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova.[lxii]

Ako vlasnik/suvlasnici ne pristanu na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije projektant je dužan izvijestiti naručitelja projektne dokumentacije i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, što ne zaustavlja konstruktivnu obnovu zgrade.[lxiii]

  1. Novčana pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće zgrade

Vlasnik/suvlasnici koji su do stupanju na snagu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom započeli izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, uz uvjet da takav glavni projekt ima suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole, imaju pravo na novčanu pomoć za troškove u vezi s izradom takvog glavnog projekta.[lxiv]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020.godine,
  • i drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[lxv]

Vlasnik/suvlasnik/upravitelj zgrade je ovlašten podnijeti predmetni zahtjev do 30. lipnja 2021. godine.[lxvi]

  1. Uklanjanje potresom uništene zgrade ili obiteljske kuće

Vlasnik/suvlasnici zgrade koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (dalje: „uništena zgrada“) dužni su zahtjev za uklanjanjem uništene zgrade podnijeti do 31. prosinca 2021. godine.[lxvii] Ako zahtjev nije pravovremeno podnesen sa zgradom se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.[lxviii]

Uklanjanje uništene zgrade financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.[lxix]

Za uklanjanje uništene zgrade potrebna je suglasnost svih suvlasnika koja se mora dati najkasnije u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti akta o uklanjanju uništene zgrade.[lxx]

Za ostvarenje predmetnog zahtjeva, potrebno je priložiti dokaze predviđene Prvim programom mjera, koji između ostaloga uključuju:

  • dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva,
  • dokaz da je zgrada oštećena u potresu 22. ožujka 2020.godine,
  • odluku svih suvlasnika o uklanjanju zgrade,
  • i drugu dokumentaciju propisanu Prvim programom mjera.[lxxi]

Nakon donošenja odluke o uklanjanju zgrade od strane Ministarstva, Fond za obnovu provodi postupak odabira sudionika gradnje i izrađuje se projekt uklanjanja zgrade, sukladno propisima o gradnji i uz suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta, te se na temelju takvog projekta pristupa uklanjanju zgrade.[lxxii]

Uklanjanje uništene zgrade za koje nema suglasnosti vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.[lxxiii]

U slučaju kada je uklonjena obiteljska kuća, vlasnik/suvlasnici su ovlašteni tražiti gradnju zamjenske obiteljske kuće sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.

  1. Stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom

a) Najam stana

Ako se na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom obnavlja zgrada, a koja za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, na zahtjev vlasnika stana/srodnika vlasnika u pravoj liniji/zaštićenog najmoprimca, koji je imao prijavljeno prebivalište/boravište u tom stanu, Grad Zagreb ili Krapinsko-zagorska županija ili Zagrebačka županija (kako je primjenjivo) dat će mu u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove. Za najam stana najmoprimac je obvezan plaćati najmodavcu najamninu koju određuje Grad Zagreb ili Krapinsko-zagorska županija ili Zagrebačka županija (kako je primjenjivo).[lxxiv]

Ako se na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom uklanja zgrada, na zahtjev vlasnika stana/srodnika vlasnika u pravoj liniji, koji je imao prijavljeno prebivalište/boravište u tom stanu, Grad Zagreb ili Krapinsko-zagorska županija ili Zagrebačka županija (kako je primjenjivo) dat će mu u najam stan odgovarajuće veličine na neodređeno vrijeme ili će mu Republika Hrvatska dati na njegov zahtjev u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada.[lxxv]

Odgovarajući stan može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba ili županije na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća ili stan nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće (kako je primjenjivo), a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.[lxxvi]

b) Privremeni smještaj

Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija (kako je primjenjivo) dužni su o svom trošku vlasniku stana i zaštićenom najmoprimcu do davanja u najam stana osigurati privremeni smještaj ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba ili Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije (kako je primjenjivo) na kojoj se nalazi oštećena odnosno uništena zgrada nije vlasnik druge useljive kuće ili stana, a o čemu se uz zahtjev predaje pisana izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.[lxxvii]

Stambeno zbrinjavanje (najam stana i privremeni smještaj) provodi se na temelju rješenja koje donosi upravno tijelo Grada Zagreba ili Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije (kako je primjenjivo) nadležno za upravljanje stanovima Grada odnosno županije te se protiv tog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu.[lxxviii]

III. POSTUPANJE U SLUČAJU NE PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA OBNOVU ZGRADE I OVLASTI GRAĐEVINSKE INSPEKCIJE

Ako vlasnik, suvlasnici ili upravitelj zgrade ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi i ne prilože suglasnost većine suvlasnika, ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta, prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.[lxxix]

U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor[lxxx] ili komunalni redar[lxxxi] (dalje „nadležna inspekcija“) imaju pravo i obvezu narediti u slučaju oštećene ili uništene zgrade poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera:

  • otklanjanje oštećenja na postojećoj zgradi
  • uklanjanje zgrade.

Ako vlasnik/suvlasnik nakon što nadležno inspekcijsko tijelo rješenjem odredi otklanjanje oštećenja/ uklanjanje zgrade u predviđenom roku o svom trošku ne otkloni oštećenje ili ukloni zgradu, nadležna inspekcija će rješenjem odrediti prisilno izvršenje rješenja, odnosno otklanjanje oštećenja/uklanjanje zgrade će provesti treće osobe na odgovornost i trošak vlasnika/suvlasnika zgrade.[lxxxii]

IV. IZVOĐENJE POBOLJŠICA (UGRADNJA UREĐAJA I ELEMENATA KOJE ZGRADA NIJE IMALA) NA ZGRADI ZA VRIJEME PROVOĐENJA OBNOVE ZGRADE

Prilikom provedbe obnove zgrade vlasnik/suvlasnici mogu donijeti odgovarajuće odluke radi izvođenja poboljšica na zgradi.

Izvođenje poboljšica na zgradi za vrijeme trajanja obnove može, osim drastičnog smanjenja troškova izvođenja tih poboljšica (npr. smanjenje troškova postavljanja skele, smanjenje troška zbog toga što neće biti potrebno ponovno otvarati zidove zgrade i sl.), dovesti i do značajnog unaprijeđena kvalitete života stanara, a i do značajnog rasta vrijednosti kvadrata stana i pojedine zgrade (ugradnja lifta u zgrade i stjecanje energetskog certifikata značajno podiže vrijednost kvadrata stana).

Kada bi se prilikom obnove zgrade izvodile i poboljšice na zgradi, potrebno je ugovorom regulirati odnose s izvođačima takvih radova, a moguće je i da vlasnik/suvlasnici ugovore izvođenje poboljšica s izvođačima koji već vrše obnovu same zgrade.

Neke od poboljšica koje bi se mogle izvesti na zgradi:

  • izvođenje radova radi povećanja energetske učinkovitosti zgrade uz sufinanciranje troškova bespovratnim sredstvima nadležnih fondova (krovišta, fasade, drugih dijelova zgrade);
  • ugradnja dizala uz sufinanciranje troškova bespovratnim sredstvima nadležnih fondova;
  • poboljšice na krovištu za radove koji nisu pokriveni obnovom;
  • kupnja i ugradnja kondenzacijskih bojlera;
  • izmjena dijelova zgrade radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osoba s invaliditetima;
  • kupnja i ugradnja bilo koje drugog uređaja;
  • izvođenje bilo kojih drugih radova koji nisu pokriveni obnovom.

V. ODABIR SUDIONIKA U GRADNJI

Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju Zakona o javnoj nabavi i prema kriterijima koji se određuju programom mjera.[lxxxiii]

Prvim programom mjera određeni su ugovorni sudionici organizirane obnove i smjernice za provođenja postupka javne nabave.[lxxxiv]

Ugovorni sudionici organizirane obnove zgrada jesu:

  • Provoditelji tehničko-financijske kontrole projekata
  • Operativni koordinatori
  • Projektanti
  • Revidenti
  • Nadzorni inženjeri
  • Izvođači.[lxxxv]

Smjernice za provođenje postupka javne nabave:

  1. Izrada plana nabave kojim će se utvrditi i iskazati potrebe za provođenje postupaka javne nabave;
  2. Izrada nacrta dokumentacije o nabavi koji sadrži sve bitne elemente sukladno Zakonu o javnoj nabavi i važećim propisima, kao npr.: opis predmeta nabave sa potrebnim specifikacijama zbog provođenja otvorenih postupaka javne nabave, koji u sebi uključuju sljedeću dinamiku:
    a. Analizu tržišta,
    b. Dokumentaciju o nabavi – za nabavu usluge projektiranja,
    c. Dokumentaciju o nabavi – za nabavu usluge kontrole projekata (revidenata),
    d. Dokumentaciju o nabavi – za nabavu usluga provoditelja tehničko-financijske kontrole,
    e. Dokumentaciju o nabavi – za nabavu usluga operativnog koordiniranja;
  1. Ako je javnom nabavom određeno sklapanje okvirnih sporazuma, pristupit će se i izradi dokumentacija za mini nadmetanja, i to za konkretne projekte obnove.[lxxxvi]

Iz samog Prvog programa mjera proizlazi kako naručitelj ima pravo slobodno izabrati vrstu postupka javne nabave koji će se provoditi radi izbora sudionika gradnje. Međutim, vjerojatno je kako će se većina postupaka javne nabave provoditi putem otvorenog postupka uz sklapanje okvirnog sporazuma.

Na temelju provedenog postupka javne nabave Fond za obnovu će na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, koja se utvrđuje na temelju kriterija cijene i dodatnih kriterija sukladno dokumentaciji o nabavi, odabrati sudionike organizirane obnove zgrada.[lxxxvii]

End notes

[i] Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, klasa: 022-03/20-01/79 (dalje: „Konačni prijedlog Zakona“), str. 31.

[ii] Ibid., str. 31.

[iii] Ibid., str. 32- 37.

[iv] https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/graditeljstvo-98/obnova-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucju-grada-zagreba-krapinsko-zagorske-i-zagrebacke-zupanije/10668 pristupljeno 15. prosinca 2020. godine

[v] Ibid., str. 37.

[vi] čl. 11. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[vii] Ibid., čl. 5. st. 2.

[viii] Ibid., čl. 5. st. 3.

[ix] Ibid., čl. 6.

[x] Ibid., čl. 5. st. 6.

[xi] Ibid., čl. 7. i 8.

[xii] Ibid., čl. 7. i 8.

[xiii] Ibid., čl. 7. i 8.

[xiv] čl. 90. st. 2. ZV-a

[xv] čl. 86., Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. – službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. – službeni pročišćeni tekst, dalje „ZV“) i čl. 16. Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom

[xvi] čl. 36. i 39. st. 7. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[xvii] čl. VIII. Odluke o PZ-u

[xviii] čl. V. Odluke o PZ-u i točka 9.6. Prvog programa mjera

[xix] čl. VIII. Odluke o PZ-u

[xx] Točka 9.10 Prvog programa mjera

[xxi] čl. 16. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[xxii] Ibid., čl. 16. i 17.

[xxiii] Ibid., čl. 39. st. 5. i Točka 9.10. Prvog programa mjera

[xxiv] Ibid., čl. 16. st. 8 .i 9.

[xxv] Točka 9.2. Prvog programa mjera

[xxvi] Ibid., čl. 18. i 40.

[xxvii] Ibid., čl. 21.

[xxviii] Ibid., čl. 22. i Točka 5.1.2. Prvog programa mjera

[xxix] Ibid., čl. 22. st. 3.

[xxx] Ibid., čl. 17. st. 3.

[xxxi] Ibid., čl. 36.

[xxxii] Točka 9.7. Prvog programa mjera

[xxxiii] Ibid., čl. 36.

[xxxiv] Ibid., čl. 39. st. 5. i Točka 9.10. Prvog programa mjera

[xxxv] Ibid., čl. 39. st. 5. i Točka 9.10. Prvog programa mjera

[xxxvi] Ibid., čl. 16. st. 8 .i 9.

[xxxvii] Točka 9.2. Prvog programa mjera

[xxxviii] Ibid., čl. 18. i 40.

[xxxix] Ibid., čl. 21.

[xl] Ibid., čl. 22. i Točka 5.1.2. Prvog programa mjera

[xli] Ibid., čl. 17. st. 3.

[xlii] Ibid., čl. 27.

[xliii] Ibid., čl. 39. st. 5. i Točka 9.10. Prvog programa mjera

[xliv] Ibid., čl. 27. st. 1.

[xlv] Ibid., čl. 28.

[xlvi] Ibid., čl. 28.

[xlvii] Točka 9.5. Prvog programa mjera

[xlviii] čl. 29. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[xlix] Ibid., čl. 30. i 40.

[l] Ibid., čl. 32.

[li] Ibid., čl. 34. i Točka 5.1.2. Prvog programa mjera

[lii] Ibid., čl. 34. st. 3.

[liii] Ibid., čl. 33.

[liv] Ibid., čl. 37.

[lv] Ibid., čl. 37.

[lvi] Ibid., čl. 37.

[lvii] Ibid., čl. 37.

[lviii] Točka 9.8. Prvog programa mjera

[lix] Točka 9.10. Prvog programa mjera

[lx] Ibid., čl. 15. st. 2. i 3.

[lxi] Ibid., čl. 15. st. 3.

[lxii] Ibid., čl. 15. st. 6.

[lxiii] Ibid., čl. 15. st. 6.

[lxiv] čl. 57. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[lxv] Točka 9.9. Prvog programa mjera

[lxvi] Točka 9.10. Prvog programa mjera

[lxvii] čl. 23. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[lxviii] Ibid., čl. 39. st. 6.

[lxix] Ibid., čl. 5. st. 5.

[lxx] Ibid., čl. 24.

[lxxi] Točka 9.3. Prvog programa mjera

[lxxii] čl. 25. i 39. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[lxxiii] Ibid., čl. 24. st. 2.

[lxxiv] Ibid., čl. 45. i 46.

[lxxv] Ibid., čl. 45. i 46.

[lxxvi] Ibid., čl. 45. st. 6. i 46. st. 6.

[lxxvii] Ibid., čl. 48.

[lxxviii] Ibid., čl. 49.

[lxxix] Ibid., čl. 39. st. 6.

[lxxx] čl. 100. – 123. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ br. 115/18., dalje „ZDI“)

[lxxxi] čl. 2. i 42. – 55. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ br. 153/13., 115/18., dalje „ZGI“)

[lxxxii] čl. 111., 113., 114., 121. i 122. ZDI-a te čl. 55. ZGI-a

[lxxxiii] čl. 42. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

[lxxxiv] Točka 7. Prvog programa mjera

[lxxxv] Ibid., točka 5.1.5.

[lxxxvi] Ibid., točka 7.2.

[lxxxvii] Ibid., točka 5.1.2. i točka 7.4.