U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, u nastavku Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN br. 10/17, 128/17, 106/18, u nastavku Pravilnik) božićnica predstavlja prigodnu nagradu poslodavca koju isti može isplatiti radniku bez porezne obveze do iznosa od 2.500,00 kn godišnje, neovisno o tome u kojim je varijantama i koliko puta isplaćena (božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i sl. ). Zakonom su predviđeni, a Pravilnikom detaljno određeni slučajevi kada je moguće nagradu isplatiti u gotovu novcu, a u navedenu kategoriju ulazi i božićnica. Izmjenama i dopunama Pravilnika od 01. prosinca 2018. godine predviđena je i mogućnost isplate nagrade za radne rezultate i druge oblike nagrađivanja radnika i to u visini do 5.000,00 kn neoporezivo, no za razliku od božićnice, ova nagrada ne može biti isplaćena u gotovu novcu.
Mogućnost isplate božićnice radnicima koji se nalaze pod ovrhom regulirana je odredbama Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, u nastavku OZ) koji istu ne navodi kao primitak koji bi bio izuzet ili isključen od ovrhe. Božićnica je stoga, jednako kao i druga primanja, podložna ovrsi. Međutim OZ razlikuje više vrsta ovrhe, a u skladu s tim je i mišljenje Ministarstva pravosuđa, Klasa: 740-11/16-01/359, Urbroj: 514-04-01-02-16-02 od 16. prosinca 2016. godine.
Pa tako, ovrhovoditelj, između ostalog, može provoditi ovrhu na plaći i/ili na računima ovršenika.
U prvom slučaju ovrhu direktno provodi poslodavac na način da novčana primanja radnika, osim onih izuzetih od ovrhe, isplati izravno na račun ovrhovoditelja. Ako je u ovršnoj ispravi po kojoj poslodavac postupa navedeno da se ovrha provodi isključivo na plaći ovršenika, nema zapreke da se božićnica u tom slučaju radniku, na njegov izričit zahtjev, isplati u gotovini. No, ako je u ovršnoj ispravi po kojoj poslodavac postupa navedeno da se ovrha provodi na plaći i svim novčanim primanjima ovršenika, poslodavac je dužan provesti ovrhu i na božićnici, jednako kao i na plaći. Štoviše, u slučaju propusta poslodavca da postupi u skladu sa zahtjevom za ovrhom na plaći tj. novčanim primanjima može dovesti do odgovornosti poslodavca temeljem OZ u vidu pokretanja ovrhe protiv samog poslodavca, ali i odgovornosti za eventualnu štetu ovrhovoditelju.
U drugom slučaju ovrhu provodi Financijska agencija putem banaka isključivo na računima ovršenika i u tom slučaju poslodavac, neovisno o saznanju za ovu vrstu ovrhe, može isplatiti božićnicu radniku u gotovu novcu, također na njegov zahtjev.
Za kraj napominjemo i trenutni prijedlog za promjenu OZ kojim bi se proširio krug primanja na kojima se ovrha više ne bi mogla provesti pa bi, uz postojeće, ovrha bila isključena na božićnicama, uskrsnicama, regresima do porezno priznatog odbitka, terenskim dodacima, pomorskim dodacima, sindikalnim socijalnim pomoćima i pozajmicama, dnevnicama i naknadama za službeni put u inozemstvo, naknadama za korištenje privatnog automobila u službene svrhe te naknadama za odvojeni život. Međutim, spomenuti bi prijedlog, ako se usvoji, stupio na snagu tek 2020. godine.
