NOVI ZAKON O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA (NN 68/2018)

Novi zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima stupio je na snagu 4.8.2018. godine. U nastavku donosimo glavne izmjene u odnosu na raniji zakon.

I. UTVRĐIVANJE OVRŠENIKA KADA OSNOVA ZA PLAĆANJE NE SADRŽI OIB

U odnosu na Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/2010, 112/2012) (dalje: raniji zakon) detaljnije su propisani uvjeti utvrđivanja osobe ovršenika od strane Financijske agencije (dalje: Agencija) kada osnova za plaćanje ne sadrži osobni identifikacijski broj (OIB). Agencija će usporediti OIB sa zahtjeva za izravnu naplatu s jedinstvenim identifikacijskim podacima iz osnove za plaćanje (primjerice JMBG) kako bi utvrdila mogućnost postupanja. U nedostatku jedinstvenih identifikacijskih podataka, izvršiti će se usporedba podataka sa zahtjeva za izravnu naplatu s podacima kojima raspolaže Agencija. Istoj je predmetne podatke dostavila Porezna uprava, koja svoje podatke pak preuzima iz matičnih knjiga. Zaključno, propisana je i odgovornost ovrhovoditelja za štetu koja nastane radi pogrešno dostavljenog podatka o OIB-u.

II. DOSTAVLJANJE I IZVŠENJE OSNOVE ZA PLAĆANJE

U novom zakonu je propisana mogućnost da se osnovu za plaćanje podnosi u izvorniku, otpravku ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu, izuzev zadužnica i bjanko-zadužnica koje se uvijek dostavljaju u izvorniku te je isto podudarno nedavnim izmjenama Ovršnog zakona.

Sukladno čl. 5. st. 7. dostavljanje osnova za plaćanje na provedbu, ali i opoziv istih se odsada obavlja putem propisanih obrazaca. Osnove za plaćanje se dostavljaju ili putem zahtjeva za izravnu naplatu (primjerice za zadužnice, presude, nagodbe, itd.) ili putem zahtjeva za naplatu za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Ujedno se i opoziv predmetnih zahtjeva traži putem propisanog obrasca. Pri dostavi osnove za plaćanje, za razliku od ranijeg uređenja, ovrhovoditelj je dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu te će se taj iznos naplatiti od ovršenika i zavesti zajedno s osnovom za plaćanje. Pri dosadašnjem uređenju, Agencija je iste naplaćivala prioritetno od ovršenika, dok će sada iste naplatiti od ovrhovoditelja te u protivnom neće poduzimati radnje po osnovi za plaćanje. Na iznos naknada ne plaća se porez na dodanu vrijednost, što također predstavlja novinu koja će dovesti do smanjenja troškova ovršnog postupka. Izračun propisanih naknada vrši se putem aplikacije https://predujam.fina.hr/ .

U odnosu na raniji zakon, izvršavanje osnove za plaćanje započinje kod banke pri kojoj se vodi najranije otvoreni račun te se u istoj provodi ovrha na svim računima i oročenim sredstvima u toj banci pa se tek potom počinje provoditi kod banke u kojoj je otvoren idući raniji račun. Razlika u odnosu na dosadašnje zakonodavstvo se očituje u tome da su se prvo plijenili svi računi, a tek potom oročena sredstva.

Također, vrlo bitna novina je da se pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima ne smatra odobreno prekoračenje po računu, osim ako su ovršenik i banka ugovorili drugačije ili je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava. Nadalje je propisana obveza banke dostaviti Agenciji obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, za razliku od dosadašnjeg uređenja gdje je isto bila dužna najmanje jednom dnevno.
U odnosu na oročena sredstva nema bitnih novina izuzev da se novim zakonom dala mogućnost i banci i ovršeniku da se otkaže ili raskine ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim sredstvima pa će se ista smatrati priljevom novčanih sredstava koja se mogu ustegnuti u svrhu podmirenja osnova za plaćanje. Naime, mogućnost raskida dosada je imao samo ovršenik.

III. PRESTANAK IZVRŠENJA OSNOVE ZA PLAĆANJE

Članak 12. novog zakona je potpuna novina u odnosu na raniji zakon. Istim je propisano da će Agencija, ako se tražbina ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Agenciju te ako po istoj nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno, prestati s izvršenjem osnove za plaćanje (izuzev osnova za plaćanje za tražbine zakonskog uzdržavanja, mjera osiguranja iz kaznenog postupka te drugih tražbina radi kojih se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka). Agencija neće po ispunjenju navedenih uvjeta posebno obavijestiti pojedinog ovrhovoditelja da se prestalo s izvršavanjem osnove za plaćanje. Ako bi se uvjeti za prestanak izvršavanja ispunili, a Agencija bi imala zaplijenjena sredstva od ranije koje nije prenijela ovrhovoditelju, ista će se zadržati sve dok se ne ostvare uvjeti za prijenos ili prestanak zapljene. Agencija će na zahtjev ovrhovoditelja izvršiti povrat izvorne isprave te će ovrhovoditelj moći nanovo poslati osnovu na izvršenje, uz plaćanje potrebnih naknada. Štoviše, uz plaćanje potrebnih nakanda ovrhovoditelj će moći tražiti novu ovrhu na temelju ovršne isprave pohranjene kod Agencije bez da prethodno traži povrat ukoliko ista nije uništena.

Nastavno na navedeno, prijelaznim i završnim odredbama novog zakona je propisano kako Agencija ima vremenski rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje. Ukoliko bi do prestanka izvršenja osnove bilo djelomične naplate dugovanja, Agencija istu neće prestati izvršavati, dok se nanovo ne ostvare uvjeti za prestanak izvršavanja. Ministarstvo u odnosu na prestanak izvršenja ima dvije važne uloge. Prvenstveno će se pravilnikom detaljnije propisati postupanje Agencije u navedenim slučajevima, no ujedno će se u roku od dvije godine provesti naknadna procjena učinaka novog zakona.
IV. OBVEZA DAVANJA PODATAKA

Agencija je dužna pružiti zatražene podatke u propisanim slučajevima te je novina da će osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati podatke koji su za ovršenika evidentirani u Očevidniku o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje i danima blokade računa, podatak o tome ima li ovršenik otvoren račun u banci te ako je ovršenikov račun blokiran dulje od šest mjeseci te podatak je li u posljednjih šest mjeseci bilo naplata po ranije dostavljenim osnovama za plaćanja, a sve kako bi ovrhovoditelj mogao procijeniti hoće li uopće pokretati ovršni postupak na računima ovršenika. Kao dokaz svojih tvrdnji, ovrhovoditelj je dužan dostaviti presliku isprave na kojoj temelji svoje potraživanje.
V. OBRAČUNSKO PLAĆANJE ZA VRIJEME BLOKADE I STATUSNE PROMJENE

Propisujući postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade računa, određeno je da isti ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, no isto je, za razliku od ranijeg zakona, propisano samo ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

Ujedno, detaljnije su uređene odredbe o statusnim promjenama te stečaju poslovnih subjekata kojim će se razriješiti određene poteškoće u dosadašnjoj praksi. Primjerice, propisano je da otvaranjem stečajnog postupka:
– Agencija prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik i pohranjuje ih, a naknadno zaprimljene osnove za plaćanje vraća donositelju te istodobno u Jedinstvenom registru računa stavlja oznaku stečaja na sve račune ovršenika, a na računima otvorenim prije otvaranja stečajnog postupka za vrijeme trajanja stečajnog postupka ostaje upisana oznaka blokade računa
– ako dužnik pojedinac otvori račun u banci nakon otvaranja stečajnog postupka, Agencija će banci dati nalog za blokadu tog računa, osim ako je račun dužnik pojedinac otvorio uz suglasnost stečajnog upravitelja odnosno suda
– ranije zaplijenjena sredstva na računu dužnika oslobodit će se na račun stečajnog dužnika (izuzev sredstava zaplijenjenih radi osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnog postupka).

U slučaju prestanka stečajnog postupka, ponovno započinje izvršavanje osnova za plaćanje.

Nadalje, bitno je naglasiti da se račun ovršenika pravne osobe ne smije zatvoriti ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a nema otvoren niti jedan drugi račun u banci. Međutim, banka je dužna isti zatvoriti kada je ovršenik prestao postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra i u drugim slučajevima kada je to određeno propisom. Za vrijeme dok ovršenik nema otvorenih računa na kojima se može provesti ovrha, Agencija neće nove osnove za plaćanje upisivati u Očevidnik niti po njima postupati. Ako je ovršenik pravna osoba prestao postojati zbog brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog slijednika, a ne postoje uvjeti za prijenos na račun ovrhovoditelja, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje i iste pohranjuje, a novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Agencije prenosi na račun državnog proračuna, osim ako za iste ne teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana sukladno odredbama Ovršnog zakona.

Zaključno, vezano uz statusne promjene, Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe protiv pravnog slijednika ovršenika na zahtjev ovrhovoditelja ako ovrhovoditelj dostavi plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Agencija može nedvojbeno utvrditi da je obveza iz određene osnove za plaćanje na njega prešla. Ako Agencija iz dostupnih službenih evidencija zaprimi podatak ili na drugi način sazna za statusnu promjenu pripajanja odnosno spajanja ovršenika, Agencija neizvršene osnove za plaćanje upisuje u Očevidnik pravnog slijednika ovršenika. Predmetne odredbe se jednako primjenjuju i u slučaju prestanka ovrhovoditelja.

VI. SMRT OVRŠENIKA FIZIČKE OSOBE

Ukoliko ovršenik fizička osoba umre, a ne postoje uvjeti za prijenos na račun ovrhovoditelja, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje i iste pohranjuje, a novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Agencije ostaju zaplijenjena do zaprimanja drugačijeg naloga za postupanje s tim sredstvima, osim ako za iste ne teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana sukladno odredbama Ovršnog zakona. Predmetne odredbe se jednako primjenjuju i u slučaju prestanka ovrhovoditelja.

VII. OBVEZA ČUVANJA OSNOVE ZA PLAĆANJE

Agencija je dužna čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha na temelju osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili na temelju posebnog propisa kojim se uređuje prestanak provedbe ovrhe u odnosu na pojedinu osnovu za plaćanje te navedeno predstavlja značajno skraćenje rokova u odnosu na raniji zakon u kojemu je isto bilo propisano na jedanaest godina. Za osnove koje su već zavedene pri Agenciji, navedeni rok teče tri godine od dana stupanja na snagu zakona.
U tom roku, ovrhovoditelj može zatražiti povrat osnove za plaćanje, ako je na isto ovlašten temeljem zakona, jer u protivnom, protekom roka Agencija osnovu može uništiti.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Uzimajući u obzir nove odredbe Zakona, banka može biti novčano kažnjena u iznosu od 100.000,00 kn do 500.000,00 kn (odgovorna osoba u banci sa 20.000,00 do 50.000,00 kn), izuzev dosadašnjih prekršaja i:
– ako priljev novčanih sredstava na blokirani račun ovršenika koristi za izvršenje bilo kojeg drugog naloga osim za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika
– ako zatvori račun pravne osobe koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a ta osoba nema otvoren niti jedan drugi račun u banci (članak 19. stavak 1.)
– ako podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke o pravnim osobama do kojih je došla na temelju odredaba ovoga Zakona ne koristi isključivo za potrebe provedbe ovoga Zakona, već iste koristi u druge svrhe, prosljeđuje odnosno ugrađuje u svoje proizvode i usluge, a za to nije pribavila izričitu suglasnost klijenta na kojeg se podaci odnose (članak 20. stavak 9.)